prebacivanje odgovornosti

SRAMOTNO: Prodali NIS bez tendera i u bescenje, a kritikuju sad kad se Vučić i srpska vlada bore da reše krizu!

Foto: Damir Dervišagić, Shutterstock
Naftna industrija Srbije prodata je ruskom Gaspromnjeftu 2008. godine za samo 400 miliona evra, ali uz obećanje da će Rusi izgraditi Južni tok za snabdevanje gasa, što se nije dogodilo. Naša zemlja je talac ratova velikih sila, smatraju sagovornici Kurira

Amerika planira da uvede sankcije za NIS zbog većinskog ruskog udela u ovoj kompaniji, a prema poslednjem odlaganju koje je nedavno izdejstvovao predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Njujorku, sankcije bi trebalo da stupe na snagu 8. oktobra.

Stručnjaci govore za Kurir da su se naša zemlja i NIS našli ovde između dve vatre u igri svetskih sila, ali naglašavaju i da je sve ovo na neki način posledica katastrofalno loše odluke da se 2008. godine srpski naftni gigant s pumpama i objektima proda u bescenje, za samo 400 miliona evra!

Naime, vlada Mirka Cvetkovića, koju su činili DS, G17, SPO i SPS, potpisala je u 24. decembra 2008. godine ugovor o prodaji Naftne industrije Srbije (NIS) ruskoj državnoj kompaniji Gaspromnjeft, čime je ova kompanija bez tendera i javnih nadmetanja postala većinski vlasnik NIS sa 51 odsto udela, a stručnjaci su i tada upozoravali da je srpski naftni gigant prodat u najmanju ruku nepromišljeno i neodgovorno.

U istom trenutku tadašnji predsednici Srbije i Rusije Boris Tadić i Dmitrij Medvedev potpisali su i zajedničku izjavu, koja je trebalo da bude politička garancija da će biti izgrađen gasovod Južni tok, ali i završeno podzemno skladište gasa Banatski Dvor.

Projekat Južnog toka je napušten, zbog čega je država izgubila mnogo novca, a čak je sam Tadić u nedavnom intervjuu priznao da je greška što srpska strana nije predvidela klauzulu prestanka važenja ugovora u slučaju da se ne izgradi gasni koridor.

Srpska vlada i predsednik Vučić uspeli su da od januara, kada su SAD najavile sankcije, šest puta izdejstvuju odlaganje istih, a NIS je 28. septembra američkom ministarstvu finansija podneo novi zahtev za izdavanje posebne licence kojom se odlaže puna primena sankcija i omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije.

Krivci prvi kritikuju

Ipak, dok se srpske vlasti očajnički bore da poprave situaciju koju ni na jedan način nisu izazvali, s kritikama su se javili upravo oni koji bili deo vlasti "demokrata" kada je prodavana srpska nacionalna naftna kompanija!

Među prvima su se oglasili ekonomista Dušan Nikezić i profesor Dejan Šoškić, koji su najavili da "nećemo imati goriva ako američke sankcije stupe na snagu", ali i kritikovali pokušaje države da krizu reši.

Dušan Nikezić Foto: Beta/Milan Obradović

Međutim, Nikezić, inače potpredsednik SSP Dragana Đilasa, gradonačelnika Beograda iz te 2008. godine, koji se danas "brine" za sudbinu građana i NIS, zapravo je od osnivanja Agencije za privatizaciju 2001. bio na mestu pomoćnika direktora iste, dok je upravo u Cvetkovićevoj vladi od 2008. bio angažovan kao savetnik za privredu i finansije!

Šoškić je široj javnosti poznat po tome što je 2010 do 2012. godine bio guverner Narodne banke Srbije, pre toga je bio i predsednik Saveta NBS, a ovo vreme u zemlji mnogi građani pamte po velikoj ekonomskoj krizi.

Odgovornost na bivšem režimu

Mihajlo Rabrenović, stručnjak za menadžment državne uprave, govori za Kurir da je prodaja NIS 2008. godine ostala jedna od najkontroverznijih privatizacija u novijoj istoriji, ali "ne i jedina u doba katastrofalne svojinske transformacije, koja je stvorila malobrojnu elitu, upropastila privredu i osiromašila građane".

Rabrenović: Odgovornost najviše leži na okosnici bivšeg režima, ali i u "šekspirovskom zapletu" međunarodnih odnosa Foto: Kurir Televizija

- Očekivani prihod od izgradnje Južnog toka nikad nije stigao, a za kupca nije bilo ugovorenih posledica u vidu dodatnih plaćanja. Razvoj kompanije je kasnije finansiran uglavnom iz kredita domaćih banaka i prihoda od prodaje goriva građanima Srbije i Republike Srpske, što je jak argument da je NIS trebalo da ostane u domaćim rukama, ali s profesionalnim upravljanjem. Tadašnji režim, koji sad želi da pametuje, nije se pokazao kao dobar upravljač, a još manje kao prodavac u interesu građana: NIS je prodat bez tendera i po ceni znatno nižoj od realne - kaže Rabrenović i objašnjava da je danas Srbija između dve vatre: okružena članicama EU i/ili NATO, sa odnosima sa SAD u usponu, ali i nastojanjem da sačuva partnerstvo s Rusijom i gasni aranžman:

- NIS je tek jedno od brojnih preduzeća u svetu koje je pod sankcijama zbog ruskog kapitala. Naša diplomatija u takvim uslovima postiže maksimum: odlaganje mera kupuje vreme. Zavisnost od jednog partnera, ma ko to bio, pokazala se kao nepovoljna. Odgovornost najviše leži na okosnici bivšeg režima, ali i u "šekspirovskom zapletu" međunarodnih odnosa.

Ognjen Radonjić: Prodaja NIS je katastrofalna

I profesor Filozofskog fakulteta Ognjen Radonjić je tokom gostovanja u "Utisku nedelje" poručio da je prodaja NIS bila "katastrofalna".

- Da bi se razumeo problem, moramo da vidimo genezu problema, kako smo mi izvršili katastrofalnu prodaju NIS, to je bilo 2008. i prodaja 2009. DS, DSS, G17, možda SPO i naravno formiranje žuto-crvene koalicije. Sve partije su govorile o "bratstvu s ruskim narodom" i da je ovo posao veka. Prodat za 400 miliona evra, plus 500 miliona kredit. Vraćali smo taj kredit s kamatama. NIS je 2007. vredeo od 1,2 do 1,6 milijardi, a 2008. oko 2,2 milijarde. Bez izvorišta nafte i gasa. Mi smo prodali, osim koncesija za naftu i gas širom sveta, i sva naša izvorišta nafte. To se nikad ne radi. Do 2013. vršio se popis imovine, mi nismo znali šta smo mi sve prodali, stanovi, pumpe, objekti... Kad imate nisku rudnu rentu, kreće eksploatacija nafte iz domaćih izvora, i onda je nafta došla na 35 odsto da podmiruje naše potrebe. Vi pričate samo o Vučiću, pa nije Vučić kriv! Mi smo sami sebe stavili u ovu poziciju i od toga treba da se krene - kazao je Radonjić, koji je inače opoziciono nastrojen.

Četiri-pet puta niža cena

Privrednik Nebojša Atanacković kaže da Amerika može da dodatno odloži uvođenje sankcija, ali da sumnja da će ih ukinuti samo za NIS, jer je to deo paketa mera za 200 kompanija.

Atanacković: Neverovatna je priča o prodaji NIS, srpska naftna kompanija je prodata za četiri-pet puta manji iznos nego što je trebalo Foto: Shutterstock, Kurir Televizija

- Najlogičnije bi sad bilo da ruska strana prihvati da se napravi određeni dogovor u kom bi se većinsko vlasništvo prenelo Srbiji, a koji bi predviđao vraćanje svega u prvobitno stanje po isteku sankcija. Međutim, sumnjam da će Rusi to prihvatiti jer bi to za njih značilo određeni poraz i uspeh američkih sankcija. Činjenica je da je Srbija za ove sankcije najmanje odgovorna i da je to deo većih međunarodnih odnosa, ali to će se odraziti i na privredni potencijal jer NIS učestvuje sa 17 odsto u budžetu. Neverovatna je priča o prodaji NIS, srpska naftna kompanija je prodata za jedno četiri-pet puta manji iznos nego što je trebalo. Nisu ni znali šta sve prodaju, ni koliko imovine NIS ima, zemljišta, pumpi, stanova... To je bila samo jedna u nizu neuspelih privatizacija - kaže Atanacković.

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je juče da se razgovara i s ruskim predstavnicima i s predstavnicima SAD kako bi se našlo rešenje za američke sankcije NIS i ponovio da Srbija nije ničim izazvala ove sankcije.

Kurir Politika

 Predsednik Vučić sa premijerom Japana Šigeru Išibom

This browser does not support the video element.

00:46
Predsednik Vučić sa premijerom Japana Šigeru Išibom Izvor: Video plus